Putin ostavio Trumpa u nevjerici: "Mislio sam da će ovo biti najlakše. Pokazalo se da je najteže"

Pitanje jest je li Trump ipak uspio izvući neke koristi ili je barem posijao sjeme buduće sigurnosti Ukrajine, ako mirovni sporazum s Rusijom jednoga dana bude postignut.

Trump se suočava i s ključnim strateškim pitanjima. Iako je tvrdio da su postigli veliki napredak i ocijenio summit s "deset od deset", sve upućuje na to da je glavni pobjednik susreta ruski autokrat.

Raskošni doček Putina, uz usklađeni izlazak iz predsjedničkih zrakoplova i šetnju crvenim tepihom, poslužio je za poliranje javne slike čelnika koji je na Zapadu omražen i optužen za ratne zločine u Ukrajini, piše CNN.

Svom je gostu Trump znatno popustio kada je prihvatio rusko stajalište da se mirovni proces treba usmjeriti na konačni mirovni sporazum, koji će vjerojatno biti postignut tek za nekoliko mjeseci ili godina, umjesto na trenutačni prekid vatre koji bi odmah zaustavio rusku ofenzivu. Time je Putinu dao dodatno vrijeme za iscrpljivanje Ukrajine.

Najvažnije je ipak da je Trump, barem zasad, odustao od prijetnji uvođenjem novih strogih sankcija protiv Rusije i širenjem sekundarnih sankcija prema državama koje kupuju rusku naftu i tako financiraju rat. Te je mjere najavljivao do roka koji je istekao prošlog tjedna, razočaran Putinovom nepopustljivošću i uvjeren da ga ruski vođa samo vuče za nos. Upravo to ga je možda i dovelo na Aljasku. No čini se da je Trump popustio, a da zauzvrat nije dobio ništa.

Dvoboj moći

Sastanak je započeo preletom bombardera B-2 i lovaca F-22, dramatičnom demonstracijom američke moći. No Putin je nadmašio simboliku pozdravom "Dobar dan, dragi susjede", koristeći lokaciju susreta za poruku da dvije zemlje imaju važne zajedničke interese koje ne bi trebala ugroziti udaljena europska ratna zbivanja. Mjesto sastanka, vojna baza Elmendorf–Richardson, odabrano je zbog geografske blizine Rusiji i povijesnog značaja Aljaske kao nekadašnjeg ruskog teritorija.

Za Ukrajince i njihove europske saveznike, koji nisu sudjelovali na sastanku, bilo je olakšanje što Trump nije izravno izdao Kijev. Sama činjenica da s Aljaske nije donio dogovor o teritorijalnoj razmjeni smatrana je pobjedom europske diplomatske ofenzive neposredno prije summita.

Trump je ipak dao naslutiti da će na sastanku u ponedjeljak vršiti pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

"Sada je na predsjedniku Zelenskom da to provede", rekao je nakon summita, kada je zajedno s Putinom odbio odgovarati na novinarska pitanja iako je bila najavljena zajednička konferencija za medije.

Trumpove opcije

Prije summita je umanjio napore svojih savjetnika da spuste očekivanja.

"Neću biti zadovoljan ako ne ispregovaram neku vrstu prekida vatre."

To što u tome nije uspio predstavlja važan neuspjeh.

Rusiji odgovara dugotrajan mirovni proces koji omogućava beskrajna pregovaranja i nastavak ofenzive. Ukrajinci, iscrpljeni godinama ruskih napada dronovima i raketama koji su odnijeli brojne civilne živote, očajnički žele predah. Mirovni pregovori bez primirja izložili bi ih pritiscima Moskve ili Washingtona.

Trumpova želja da donese mir u Ukrajinu može se smatrati pozitivnom, iako njegovi javno izraženi apetiti za Nobelovom nagradom otvaraju pitanje njegovih stvarnih motiva. Pozitivno je i to što se SAD i Rusija, zemlje s najvećim nuklearnim arsenalima, ponovno izravno razgovaraju.

Osnovna pretpostavka Trumpova mirovnog pristupa jest uvjerenje da može zahvaljujući svojoj osobnosti i navodnim pregovaračkim sposobnostima zaustaviti ratove. No taj mit, nakon Aljaske, djeluje sve istrošenije. Budući da nije ispunio vlastita očekivanja, sada ga čekaju teške odluke, hoće li se vratiti pritisku na Ukrajinu i pokušaju nametanja mira koji bi potvrdio Putinovu nezakonitu invaziju i osnažio ideju da se međunarodne granice mogu mijenjati silom, čime bi se potkopali temelji poslijeratnog svjetskog poretka? Ili će, želeći povratiti autoritet, posegnuti za sankcijama protiv Rusije?

"Možda ću morati o tome razmisliti za dva ili tri tjedna, ali za sada ne treba."

Treća je mogućnost da Trump potpuno prihvati rusku viziju pregovora o konačnom mirovnom sporazumu. Povijest međutim pokazuje da bi to moglo potrajati, a Rusi se vjerojatno ne bi dugoročno pridržavali dogovora. Trump želi trostrani summit s Putinom i Zelenskim, što bi zadovoljilo njegovu sklonost spektaklu, ali nakon Putinove izjave da Rusija očito ne želi završiti rat, teško je povjerovati da bi se time postigao proboj.

Moguće je i da Trump jednostavno izgubi interes za proces bez brzih i vidljivih rezultata kojima bi se mogao pohvaliti pred svojim pristašama.

Stil ispred sadržaja

"Trumpu je uvelike važan stil. U stvarnosti ga detalji ne zanimaju", izjavio je prije summita Jim Townsend, bivši zamjenik pomoćnika američkog ministra obrane za Europu i NATO, danas član Centra za novu američku sigurnost.

"Uživa u glazuri na torti. A to ga čini ranjivim na manipulaciju."

Trumpova strategija "stil ispred sadržaja" na Aljasci se očito okrenula protiv njega. Putin je djelovao mnogo spremnije, dok je Trump improvizirao. Teško je zamisliti što je Putin ponudio američkom izaslaniku Stevu Witkoffu da je administracija procijenila kako su pregovori na Aljasci dobra ideja. No jasno je da Rusija igra na Trumpovu sklonost medijskoj pozornosti i vjeruje da ga tako može zadržati za pregovaračkim stolom, bez stvarnih ustupaka.

Neostvareni san o Nobelovoj nagradi

Trump možda i dalje ostaje najbolje jamstvo za mir u Ukrajini jer jedini može izravno razgovarati s Putinom, što Ukrajina i europski saveznici ne mogu. SAD će ionako morati jamčiti za sigurnost Ukrajine, jer Europa to sama nije sposobna. Amerika ima i instrumente da izravnim i sekundarnim sankcijama udari na Rusiju i Putina.

No Trump za to mora imati volju, a zasad se čini da je ponovno pod Putinovim utjecajem.

Putin je javno podržao Trumpovu tvrdnju da do ruske invazije prije tri godine ne bi došlo da je on tada bio predsjednik.

"Uvjeren sam da je to istina. Mogu to potvrditi", izjavio je Putin.

Trump je potom izjavio da je bio sretan kada je čuo Putinove riječi i dodao da mu je ruski predsjednik potvrdio i još jednu tvrdnju, koju činjenice većine medija i institucija negiraju.

"Ne možeš imati dobru demokraciju s glasanjem poštom."

Čini se nevjerojatnim da američki predsjednik ozbiljno shvaća izjave autoritarnog vladara, tim više što su američke obavještajne službe utvrdile da je Rusija 2016. pomogla Trumpu da pobijedi na izborima.

Događaji na Aljasci tako su pobili izjavu Bijele kuće da je Trump predsjednik mira. On se često hvali da je pomogao smiriti napetosti između Indije i Pakistana, Ruande i DR Konga, Tajlanda i Kambodže te Armenije i Azerbajdžana.

Zaslužuje priznanje za korištenje američkog utjecaja u tim posredovanjima, uključujući i trgovinske pritiske. No njegova dosadašnja nesposobnost da zaustavi rat u Ukrajini, koji je tvrdio da će biti lako riješiti, te uloga SAD-a u humanitarnoj katastrofi i kršenju međunarodnog prava u Gazi, znače da su i status mirotvorca i Nobelova nagrada, o kojoj sanja, za njega još uvijek nedostižni.

Nekad je obećavao da će rat u Ukrajini završiti u jednom danu. No unatoč hvalisanju, njegova izjava nakon povratka s Aljaske pokazuje da sada bolje razumije težinu tog izazova.

"Mislio sam da će ovo biti najlakše. Pokazalo se da je najteže."